A A A

Stari Zlatiborci - čuvari tradicionalnih vrednosti

 

Zlatibor poseduje bogatu istoriju, atraktivne prirodne lepote i, naravno, značajnu tradiciju. Po predanjima, svoje sadašnje ime dobio je od 18. veka i 1855. godine, tadašnji Rujanski srez podeljen je na Ariljski i Zlatiborski, i kao takav nalazi se u zvaničnim državnim dokumentima.

Ako se za vreme župe Rujno, koja je predstavljana administrativnu oblast Raške, ime lako vezuje za biljku ruja i danas raste po selima Semegnjevu, Stublu i Uvcu, za Zlatibor se pominje više verzija. Priča se da su doseljenici koji su uglavnom dolazili iz Crne Gore i Hercegovine, opčinjeni lepotom borovih šuma govorili: "Zlatan je to bor!" tako da je sažimanjem reči došlo do kovanice Zlatibor.

Drugi, pak, ime vezuju za pašnjake kojima je Zlatibor prebogat. Njihova boja, pomešana sa borovim šumama, navela je neke starije ljude da tvrde da je to razlog imena koje je Zlatibor dobio.

I naravno, postoji verzija koja ime povezuje sa nazivom jedne veoma retke vrste belog bora, zlatnog bora, čiji je latinski naziv Pinus Silvestris Variegata Zlatiborica. Ova vrsta bora je stavljena pod zaštitu države i nalazi se u selu Negbini.

A Zlatibor je, na svojevrstan način, uticao i da Čajetina dobije svoje ime. Naime, rabadžije su se, bojeći se da sami, pojedinačno putuju preko Zlatibora, sačekivali su se i okupljali u Čajetini. Mesto je dobilo naziv od stare praslavenske reči čajati ili čajiti što je značilo čekati.

Prvi do danas pronađeni dokument koji pominje Čajetinu je iz 1815. godine. To je pismo Jovana Mićića knjazu Milošu kojim ga obavještava o prijemu poreskih knjiga. Čajetinu 1826. godine pominje i Joakim Vujić u svojoj knjizi „Putešestvije po Serbiji“. On piše da je od Čigote, preko Strmca, kroz gustu šumu, došao u Mićićevu Čajetinu, u kojoj je rujanski serdar imao svoj „dvor“.

Kada je postavljen za rujanskog kneza, Jovan Mićić je izabrao Čajetinu za svoje stalno sjedište i 1817. u njoj je podigao konak sa mnogim zgradama. Oko Mićićevog konaka se kasnije razvila varošica Čajetina.

Ovaj tekst deo je projekta „ Stari Zlatiborci - čuvari tradicionalnih vrednosti“ koji sufinansira opština Čajetina. Napomena: „Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva“.

 


Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osveži