A A A

Društvo

Vodostaj reka u  užičkom kraju je u opadanju,  trećeg dana  od poplave postepeno se normalizuje  situacija, ali ostali su veliki problemi. U opštini Kosjerić mnogo je odrona, oštećenih puteva i klizišta. Saša Cicvarić, načelnik  odeljenja za vanredne situacije Zlatiborskog okruga kaže:

U opštinama Arilje, Požega, Bajna Bašta, Kosjerić i Lučani na snazi su  vanredne mere izazvane poplavnim talasom koji  se od jutros smanjuje. Posledice ove poplave u nekim mestima su veće nego one  od maja 2014. Najkritičnije je u Požegi gde su se izlile reke Moravica, Lužnica Skrapež, Đetinja i Zpadna Morava. Jutros je nivo ovih reka smanjen, a vodosistem „Rzav“ koji pijaćom vodom snabdeva pet opština počeo je da radi. U okolini Požege poplavljeno je oko 15 000 hektara oranica, a ekipe su već dva dana na terenu. Mikan Janković, član Štaba za vanredne situacije, direktor požeške Direkcije za izgradnju kaže:

-Bujični potoci  su doprineli da razmere  ove poplave  budu veće nego što smo očekivali. Đetinja, Rzav i Skrapež stagniraju, već su se vratili u svoje vodotokove. Očekujemo da će se do kraja dana  situacija stabilizovati.

Da li se nešto naučilo od poplave u maju 2014 ?

-Odradili smo nešto kada su u pitanju bujične rečice i potoci, međutim  tu ima još dosta poslova, uređenje korita, ali  mi nemamo sredstava, niti možemo  uraditi nešto značajnije bez pomoći države, posebno kada su u pitanju ovi veliki vodotoci Đetinje, Skrapeža i Moravice. To su problemi koji su svima nama poznati  50  godina unazad, i ponavljam, to ne možemo razrešiti bez pomoći države.

U požeškom kraju poplavljeno je oko 100 domaćinstava, nekolikoje evakuisano. Domaćinstvo Srećka Obradovića iz sela Guglja je evakuisano i u maju pre dve godine:

-Stoku sam ispeo da spasim, hranu sam sklonio, pa neka bude šta će biti. Šta ću ja, šta mogu da uradim.Ova poplava je za pola metra veća nego ona pre dve godine. Ma, šta ću viša sila, sve zaplavi. Eno, sve mi bale sena poplavilo, ima ih 500. Ne znam  čime ću hraniti stoku, imam dve krave, ovce.Ne znam ni šta ću , ni kud ću! Koja je to muka, svu stoku sam isterao iz štala, i sklonio na četiri mesta. Sve mi se smučilo. Kuća je trošna, ovde života više nema !

U Bajnoj Bašti izlile su se reke Rogačica, Solotuša, Bačevska reka i Jelašnica. Više mostova je porušeno, ili oštećeno. Ovi mostovi bili su oštećeni i u 2014. Ali nije sve sanirano, kaže predsednik bajnobaštanske opštine Radomir Filipović:

-Imamo šest oštećenih mostova, a oštećeni su i neki mostovi na državnim putevima. Mi imamo situaciju da je u proceduri 11 kliziša u okolini Bajne Bašte i putnih pravaca kod  Puteva Srbije iz majskih poplava 2014. To su ozbiljni zahtevi, to ne može da se radi ad hoc.“

 U bajinobaštanskoj opštini najkritičnije je u selu Dubu  u zaseoku Petronijevići gde je oko 40 domaćinsdtava odsečeno od sveta zboig oštećenja mosta, kaže meštanin Dragan Vukajlović:

-Odnelo je parcele dole, odnelo je par hekata obradivog zemljišta.Mi smo prošle godine tražili od vlasti da se ova reka malo „opravi“ U nedostatku sredstava, ili nedostatku volje nije urađeno ništa. Ako se ovaj most ne uradi za narednih par dana, pašće načisto, ne može se ni peške proći.“

Reka Đetinja na području od Užica ka Požegi izlila se i poplavila oranice Milijana Savića iz sela Zlakuse i on se pita od čega će živeti?

-Ja od ovoga živim, četvoro unučadi imam na fakultetu u Beogradu, izdržavam ih od ove zemlje i ovih njiva. I šta sada da radim ja? Evo, sve je poplavljeno. A sve pripremljeno za setvu!

Štabovi za vanredne situacije u skoro svim  opština Zlatiborskog okruga su u pripravnosti, na terenu su i očekuje se da počne procena štete od poplave.

 Angelina Jovanović

Prognoza iz Rusije predviđa obilnije padavine nego 2014. godine. Meteorolog Nedeljko Todorović je, povodom ruske vremenske prognoze za Srbiju izjavio da nema mesta panici, ali da je neophodna pripravnost.

Međunarodni dan žena Osmi mart posvećen je ženama I slvai se svake godine na ovaj dan.

Ustanovljen je na Drugoj međunarodnoj konferenciji žena socijalista 1910. Godine u Kopenhagenu, na inicijativu Klare Cetkin, vođe nemačkih socijalista I ženskog radničkog pokreta.

Nastao je kao dan borbe za ekonomsku, političku I socijalnu ravnopravnost žena I muškaraca.

Ovaj dan se obeležava u znak sećanja na demonstracije američkih žena u Čikagu 1909. Godine I njujorški marš žena, koje su tražile pravo glasa, bolje zarade I bolji status žene.

Žene Austrije, Danske I Nemačke prve su slavile 8. Mart, a u Beogradu je prvi put obeležen 1914. Godine.

Zanimljiv je podatak da je Švajcarska poslednja zemlja u Evopi koje je uvela pravo glasi tek 1972. Godine.