Prigodnom proslavom u prostorijama Gradskog odbora članovi Partije Ujedinjenih penzionera Srbije iz Užica obeležili su 12 godina postojanja .
OpširnijePrigodnom proslavom u prostorijama Gradskog odbora članovi Partije Ujedinjenih penzionera Srbije iz Užica obeležili su 12 godina postojanja .
OpširnijeLokalni izbori u Kosjeriću održaće se u nedelju, 23.aprila. Za 27 odborničkih mandata u izbornoj trci učestvovaće 224 kandidata na devet izbornih lista:
OpširnijePredsednik Donald Tramp potpisao je u ponedeljak Protokol o pristupanju Crne Gore NATO-u, čime je okončana procedura njegove ratifikacije u Sjedinjenim Državama.
OpširnijePredsednik opštine Čajetina i kandidat na predstojećim izborima za predsednika Srbije Milan Stamatović istakao je u svom obraćanju novinarima da je u toku nevidjena hajka uperena protiv njega. U kampanji koju, kako je on rekao, vode predstavnici aktuelne vlasti.
OpširnijeProteklog vikenda, od 3. do 5. novembra, speleolozi Akademsko-speleološko-alpinističkog kluba iz Beograda, angažovani od strane opštine Čajetina, spustili su se u jamu Cerovo.
Reč je o pećini koja se nalazi u blizini Mušveta, na brdu Cerovo, nedaleko od magistralnog puta Užice-Zlatibor. Priča počinje pre tri godine, kada su spelolozi pomenutog društva saznali za postojanje ove jame, došli da vide o čemu se radi, a nakon prvog spuštanja u pećinu obavestili su nadlažne o pronalaženju posmrtnih ostataka, kao i predmata koji su, pretpostavlja se pripadali žrtvama.
Opština Čajetina, rešena je u nameri da se pećina istraži koliko bude moguće, stavi u turističke svrhe, a posmrtni ostaci sahrane kako dolikuje. Predsednik opštine Čajetina Milan Stamatović, koji se sa speleolozima spuštao u jamu, rekao je da će biti obezbeđena sredstva da se već na proleće izgradi pristupni put do jame.
„Želimo da tu bude spomen - kosturnica, a sa vlasnikom zemljišta i predstavnicima crkve razgovaraćemo o mogućnostima da se nedaleko od jame izgradi hram, a ovom delu naše opštine svakako je potrebna crkva. U dogledno vreme, postradale ćemo dostojno sahraniti,“ rekao je Stamatović.
Prvi čovek čajetinske opštine, istakao je da su speleolozi uspeli da prebroje desetak skeleta, ali i da u pojedinim delovima ima dosta obrušenog kamena, ispod kog verovatno ima još kostiju stradalih, te da se još uvek ne zna tačan broj ubijenih i bačenih u jamu, a postoje indicije da ih je daleko više. Uz posmrtne ostatke, nađene su tabakere, cipele, opanci, kaiševi, čaure ali ličnih dokumenata nije bilo.
„ Obavestili smo policiju još jednom, oni će o novim saznjima obavestiti tužilaštvo, pa se nadamo da će napokon svako uraditi svoj deo posla da bi se rasvetlio jedan od najmračnijih događaja u istoriji Zlatibora,“ zaključio je predsednik opštine Čajetina.
Sveštenici su se sa speleolozima spustili u jamu, gde je stradalima služeno opelo.
Goran Dujković, profesor istorije i speleolog, vođa tima koji je istraživao jamu Cerovo, ispričao je da je pre tri godine od prijatelja saznao za jamu, te da je zbog indicija da su tu možda posmrtni ostaci iz Drugog svetskog rata krenuo u ispitivanje pećine.
„Prvi put kada smo bili pronašli smo, isto kao i sada, nekih 5-6 lobanja i procenili smo da ih može biti do desetak, ali ne više od toga. To bi trebalo neko ko je stručan za posmrtne ostatke da kaže.... Istraživanja smo nastavili i sledeće godine. Pronašli smo, pored ulazne dvorane, još dve dvorane. Jedna, koja je nešto manja od ulazne ali mnogo lepša, sa mnogo više pećinskog nakita, ona se nalazi niže gde civile nismo u mogućnosti sada da spustimo.
Ta dvorana je istražena u potpunosti i napravili smo neke snimke. Treća dvorana se nalazi u najnižem nivou, spušta se negde do 45 metara dubine, najmanja je i možda najmanje atraktivna, ali i najnepristupačnija. Ono što smo zapazili za ceo ovaj objekat je da je u pitanju krečnjačka stena u kojoj inače nastaju sve pećine, vrlo krta i bez obzira što ima puno pećinskog nakita, sama sebe oštećuje i raspada se. To nam je znak da je pećina mnogo stara u odnosu na pećinske godine starosti koje se broje desetinama i stotinama hiljada godina.
Inače, objekat je veoma lep, uklapa se u celu priču vezanu za Zlatibor jer je krečnjačka stena na Zlatiboru negde debljine do 50 m. Količina pećinskog nakita, takođe govori o tome da je objekat izuzetno star. Pećina je sama po sebi turistička atrakcija u svakom pogledu, tako da bi je trebalo uvrstiti u turističku ponudu,“ rekao je Goran Djuković, profesor istorije i speleolog nakon poslednjeg istraživanja jame.
UE ZONA
IZGRAĐEN PRVI SAOBRAĆAJNI KRUŽNI TOK U UŽICU
Završen je najveći deo radova na izgradnji kružnog toka na ulasku u Užice, kod Vatrogasnog doma. U narednim danima urediće se prostor parkinga ispred Vatrogasnog doma i zgrade PIO. Ukupna vrednost investicije je oko 50 miliona dinara, i nju su finansirali "Putevi Srbije".
Gradonačelnik Užica, Tihomir Petković naveo je da se od ove investicije očekuje da bude pokretač novih saobraćajnih rešenja u gradu, odnosno inicijator izgradnje novih kružnih tokova:
" Zahvaljujem se građanima Užica na pokazanom strpljenju koje su imali čekajući završetak radova na kružnom toku. Svi mi Užičani smo pokazali da smo potpuno svesni značaja ove investicije za početak rešavanja velikih saobraćajnih problema koji postoje u našem gradu" rekao je Petković dodavši da će užičke stručne službe u narednom periodu, u saradnji sa stručnim službama „Puteva Srbije“ i „Instituta za puteve“- "pristupiti izradi studije kružnih tokova u gradu Užicu, a to nešto na šta se čeka već decenijama ali sve do sada po tom pitanju nije ništa konkretno urađeno."
Na ovoj lokaciji izvršeni su radovi na izgradnji kišne kanalizacije, postavljanju elektro vodova, posipanju trotoara, nasipanja tampona i izvršeno asfaltiranje. Urađena su šest ostrva i postavljena odgovarajuća vertikalna i horizontalna signalizacija.
Ovaj tekst deo je projekta „UE ZONA“ koji sufinansira grad Užice. Napomena: „Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva“.
Postavljanje spomenika Čurkinu istorijski događaj za srpski i ruski narod Istočno Sarajevo, 6.11.2017 – U ime Srpske lige (SL) zahvaljujemo se Ruskoj Federaciji, predsedniku Vladimiru Vladimiroviču Putinu i pokojnom ruskom ambasadoru u Ujedinjenim nacijama Vitaliju Ivanoviču Čurkinu za sve što su učinili za Srbe u Republici Srpskoj i Srbiji, jer da nije bilo ruskog veta tokom pokušaja izglasavanja deklaracije o Srebrenici 2015. godine, celokupan srpski narod bio bi žigosan kao gendocidan – izjavio je Aleksandar Đurđev, predsednik Srpske lige (SL) povodom današnjeg postavljanja spomenika ruskom ambsadoru Vitaliju Čurkinu u Istočnom Novom Sarajevu, u čijoj organizaciji i konkretnoj izradi spomen obeležja je učestovala Srpska liga i njen predsednik lično. Đurđev ističe da je ovo istorijski događaj za srpski i ruski narod, kao i da je podizanje spomenika čin večne zahvalnosti koji će još više učvrstiti naše prijateljske odnose s Rusijom, jer svaki Srbin mora da razume veličinu lika i dela Vitalija Čurkina i da bude ponosan na činjenicu da nam je i ovaj put, kada nam je bilo najteže, pomogao ruski narod i bratska Rusija. Delegaciju Srpske lige na današnjem događaju predstavljali su predsednik stranke Aleksandar Đuđrev i generalni sekretar Goran Milenković.